Iz teksta Ivane Fabrio, Andreje Hercog i Mladena Orešića:
'Svakodnevno svjedočimo promjenama uvjetovanim tehnološkim razvojem, koje bitno utječu na život čovjeka i njegov okoliš. U povijesti čovječanstva razvoj tehnologije još nije u tolikoj mjeri, takvim tempom i takvom snagom utjecao na promjene društva kao što je to danas. Ubrzano se razvijaju nove mogućnosti, uvjeti, ali i nova shvaćanja oblika života, rada, interakcije i komunikacije. Istovremeno postajemo ovisni o tom artificijelnom okruženju, koje podrazumijeva ispravno funkcioniranje predmeta, njihovih sustava i komunikacijske tehnologije.

Može li tehnologija zadovoljiti potrebe suvremenog društva u dovoljnoj mjeri? Može li se čovjek, oslonjen isključivo na tehnologiju, ostvariti na intelektualnoj i emotivnoj razini? Što će biti s društvom, politikom i svakodnevnim životom kada nas visoko inteligentni algoritmi, lišeni vlastite svijesti, upoznaju bolje nego što poznajemo sami sebe? Na koji način i u kojoj mjeri sveprisutan razvoj tehnologije mijenja poimanje i ulogu dizajna?  Nastaje li potreba za postavljanjem drugačijih ciljeva, novih alata i metodologija dizajna? Koje su sličnosti i razlike između umjetnika i znanstvenika, njihovih polazišta, ciljeva, okvira i ograničenja?

Ovo su pitanja kojima su se, u okviru teme Dizajn u kontekstu razvoja tehnologije – Biodizajn, bavili studenti prve godine diplomskog Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Više: dizajn.hr