Počinje nova sezona dokumentarnog serijala Betonski spavači

Počinje nova sezona dokumentarnog serijala Betonski spavači

U nedjelju, 28. travnja na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije od 20.40 h kreće druga sezona dokumentarnog serijala 'Betonski spavači' koja gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i prostoru bivše Jugoslavije.

Dok je prva sezona prikazivala napuštene hotele na Jadranskoj obali, nova sezona Betonskih spavača podnaslovljena 'Nedovršene modernizacije’ prikazuje primjere vrhunske modernističke arhitekture 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a, iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da revitalizira velike građevine i javno dobro tog vremena.

Prva epizoda naslovljena ‘Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada’ bavi se Velesajmom koji je bio važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro - s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem - danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.

Druga epizoda, ‘Uređaji emancipacije’ bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove te se širom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri - domovi kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Posjećujemo nekadašnje Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?

U trećoj epizodi autori odlaze u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od antičkih vremena do modernizma. Epizoda ‘Split, između plana i kaosa’ bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu izgrađenog 1970-ih godina prema modernističkim principima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepliću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih. Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi se to iščitava na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža.

Posljednja epizoda serijala donosi priču iz Skoplja. ‘Grad koji je bio premoderan’ priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primjenjuje metabolističke koncepte izvan Japana. Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana. Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istovremeno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet - no radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život? U epizodi se dotiču i aktualne makedonske političke nomenklature u pothvatu preokretanja povijesti kroz građenje - autentični modernizam zamjenjuje lažni barok koji reprezentira lažno konstruirani nacionalni identitet.

Scenaristi Betonskih spavača su Saša Ban, koji je ujedno i redatelj, Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić. Producentice su Miljenka Čogelja i Dana Budisavljević. Snimatelj je Hrvoje Franjić, a montažeri su Vanja Siruček i Nina Velnić, dok je glazbu za serijal skladao Nenad Kovačić. Urednica serijala je Gordana Mrđen, a za HRT ga je proizveo Hulahop d.o.o.

 

Izvor: www.havc.hr