'Ja sam Ciganka. Naš dom je tamo. Prije trideset osam godina, 1945., bili smo protjerani u odjeći koju smo imali na sebi i s nekoliko zavežljaja. Nismo mogli ostati u Austriji, pa smo otišli u Njemačku. Nikad nisam zaboravila moj dom, niti kako smo ga napustili.' Unterretzbach, 1983.

Kad Seiichi Furuya, putujući transsibirskom željeznicom, sredinom sedamdesetih stiže u Europu, po prvi puta susreće se s granicama. Ovaj politički, nacionalni, kolonijalni, religijski, prostorni i pravni pojam, za osobu iz Japana bio je posve apstraktan. Ponajprije stoga, jer je Japan oivičen morem i granice s kakvima se susrećemo u Europi za Furuyu su bile potpuna nepoznanica.

Ranih osamdesetih Furuya istražuje duž granica Austrije i susjednih zemalja. Bilo je to doba kada se još uvijek osjećala hladnoratovska politika, posljedice podjele svijeta na zapadni, takozvani slobodni, i ostatak koji je egzistirao iza željezne zavjese. Prema vlastitom priznanju, Furuya o granicama u to doba razmišlja kao o imaginarnoj liniji kojom struji nešto poput povjetarca koji se "plete" uokolo gležnjeva. No dok je s jedne strane taj "povjetarac" nesputan, s druge strane događaju se ljudske drame o kojima i svjedoči njegova serija Granica 1981 – 1983 (koju možete pogledati na izložbi u Galeriji Spot).

U nizu od dvadeset i tri crnobijele fotografije, koliko ih je okupljeno u izvornoj, prvoj ediciji ručno otisnutoj 1983. godine (koja će kasnije biti proširena za još nekoliko fotografija i objavljena u istoimenoj knjizi), svaki prizor snimljen je ili uz samu granicu, ili svjedoči o posljedicama njezina neovlaštena prelaska. Promatrane u današnje vrijeme, ove naizgled tihe, a zapravo potresne snimke govore koliko se malo toga promijenilo: granice koje smo poznavali naizgled su nestale, no i nadalje egzistiraju. Surovo odjeljuju teren i priječe prelazak mnogima koji su danas nepoželjni – izbjeglicama čije se sudbine ne razlikuju toliko od onih nekoć istočnoeuropskih državljana, koji su ih sedamdesetih ili osamdesetih godina, tražeći način kako da prijeđu na Zapad, prekoračivali po cijenu vlastitih života.